Sve nove zgrade za koje se zahtjev za izdavanje gra\u0111evinske dozvole podnosi nakon 31.12.2019. godine moraju ispunjavati zahtjeve za nZEB. Zahtjevi se odnose na potrebnu godi\u0161nju i potrebnu primarnu energiju koje ne smiju prije\u0107i maksimalno dopu\u0161tene vrijednosti, a minimalno 30% energije mora biti podmireno energijom iz obnovljivih izvora.<\/strong><\/p>\n Prilikom izgradnje objekta sa svojstvima nZEB neki parametri su unaprijed zadani kao \u0161to je lokacija i namjena, dok na druge mo\u017eemo utjecati poput arhitektonsko-gra\u0111evinske karakteristike te odabira termotehni\u010dkih sustava i energenta. Uz kvalitetno kombiniranje tih elemenata mo\u017ee se posti\u0107i standard nZEB-a.<\/strong><\/p>\n U daljnjem tekstu dan je pojednostavljeni prikaz i zahtjevi nZEB-a.<\/strong><\/p>\n Uvod<\/strong><\/p>\n Zgrade su odgovorne za otprilike 40% ukupne potro\u0161nje energije u Europskoj uniji, pa tako i u Republici Hrvatskoj. Iz toga razloga donesene su mjere koje imaju za cilj smanjiti potro\u0161nju energije u zgradarstvu i potaknuti kori\u0161tenje energije iz obnovljivih izvora kako bi se smanjila energetska ovisnost i emisija stakleni\u010dkih plinova, a sve kroz model zgrade gotovo nulte energije (engl. nearly zero-energy building<\/em>, nZEB)<\/strong><\/p>\n Zgrada gotovo nulte energije (nZEB) <\/strong>jest zgrada koja ima vrlo visoka energetska svojstva. Ta gotovo nulta odnosno veoma niska koli\u010dina energije trebala bi se u vrlo zna\u010dajnoj mjeri pokrivati energijom iz obnovljivih izvora, uklju\u010duju\u0107i energiju iz obnovljivih izvora koja se proizvodi na zgradi ili u njezinoj blizini.<\/p>\n Osnovni zahtjevi za nZEB standard odnose se na potrebnu energiju za grijanje, primarnu energiju i udio obnovljivih izvora energije u isporu\u010denoj energiji.<\/p>\n Dopu\u0161tena potrebna energija za grijanje i primarna energija odre\u0111uju se prema faktoru oblika i namjeni zgrade.<\/p>\n Zgrade gotovo nulte energije temeljene su na zajedni\u0161tvu kori\u0161tenja obnovljivih izvora energija i poduzetih mjera u\u010dinkovitosti.<\/p>\n Godi\u0161nja potrebna energija za grijanje i godi\u0161nja primarna energija ne smiju prije\u0107i postavljene maksimalne dopu\u0161tene vrijednosti, a minimalno 30% energije mora biti podmireno energijom iz obnovljivih izvora.<\/p>\n Sve nove zgrade za koje se zahtjev za izdavanje gra\u0111evinske dozvole podnosi nakon 31.12.2019. <\/span><\/strong>godine moraju ispunjavati zahtjeve za nZEB.<\/span><\/strong><\/p>\n nZEB<\/strong><\/p>\n Za postizanje standarda nZEB<\/strong>-a potrebno je ispuniti odre\u0111ene zahtjeve ovisno o namjeni zgrade<\/strong>, lokaciji zgrade <\/strong>i o faktoru oblika zgrade<\/strong>.<\/p>\n Namjena zgrade <\/strong>\u2013 obiteljska ku\u0107a \/ vi\u0161estambena zgrada \/uredska zgrada \/bolnice \/ trgovine (na veliko i malo) \/ hoteli i restorani \/ sportske dvorane \/ zgrade za obrazovanje \/ ostale ne stambene zgrade<\/p>\n Lokacija zgrade <\/strong>– kontinent ili primorje<\/p>\n Faktor oblika zgrade <\/strong>– (kompaktnost zgrade) – odnos oplo\u0161ja i obujma grijanog dijela zgrade, f<\/em>o=A\/V <\/em>(m-1)<\/p>\n Zahtjevi za zgradu gotovo nulte energije odre\u0111eni su:<\/p>\n Potrebna energija za grijanje <\/strong>jest koli\u010dina toplinske energije koju je potrebno osigurati unutar grijanog prostora kako bi se u njemu odr\u017eala minimalna \u017eeljena temperatura Q\u2019\u2019H, nd <\/em>[kWh\/(m2\u00b7a)].<\/p>\n Potrebna energija za hla\u0111enje <\/strong>jest ona koli\u010dina topline koju je potrebno odvesti iz hla\u0111enog prostora kako bi se u njemu odr\u017eala \u017eeljena temperatura.<\/p>\n Potrebna energija za grijanje i hla\u0111enje ovisi o klimatskim uvjetima na lokaciji zgrade<\/u>, arhitektonsko-gra\u0111evinskim karakteristikama zgrade<\/u>, na\u010dinu provjetravanja i namjeni zgrade<\/u>.<\/p>\n Arhitektonsko-gra\u0111evinske karakteristike <\/strong>zgrade koje utje\u010du na potrebnu energiju za grijanje i hla\u0111enje jesu: kvaliteta ovojnice zgrade (debljine toplinske izolacije, vrsta ostakljenja i brtvljenje), oblik zgrade (kompaktnost), orijentacija otvora prema stranama svijeta i za\u0161tita od sunca.<\/p>\n Iz zgrada toplina se gubi prolaskom kroz zidove, prozore, krov, pod. Ti gubici topline nazivaju se transmisijski gubici<\/strong>. Oni se ograni\u010davaju dovoljnim debljinama toplinske izolacije i vi\u0161estrukim IZO staklima.<\/p>\n Toplina se tako\u0111er gubi zbog provjetravanja, odnosno izlaska toplog zraka i ulaska hladnog zraka u prostor. Ti toplinski gubici nazivaju se ventilacijski gubici<\/strong>.<\/p>\n Ventilacijski gubici su neizbje\u017eni zbog potrebe za provjetravanjem prostora \u2013 nu\u017eni ventilacijski gubici, a postoje i ne\u017eeljeni gubici uslijed infiltracije zraka zbog lo\u0161eg brtvljenja ovojnice.<\/p>\n Ventilacija mo\u017ee biti prirodna i mehani\u010dka<\/p>\n Prirodna ventilacija <\/strong>podrazumijeva izmjenu zraka u prostoru bez kori\u0161tenja ventilatora (otvaranjem prozora te infiltracijom kroz re\u0161ke, ventilacijske otvore ili re\u0161etke).<\/p>\n Prisilna (mehani\u010dka) ventilacija <\/strong>podrazumijeva izmjenu zraka u prostoru pomo\u0107u ventilatora.<\/p>\n Prirodna ventilacija u stambenim zgradama iznosi oko tre\u0107inu toplinskih gubitaka<\/em><\/strong><\/p>\n Potrebna energija za pripremu potro\u0161ne tople vode <\/strong>jest koli\u010dina energije koju je potrebno predati sanitarnoj vodi kako bi postigla zahtijevanu temperaturu.<\/p>\n Isporu\u010dena energija <\/strong>je koli\u010dina energije koju je potrebno isporu\u010diti zgradi za rad tehni\u010dkih sustava, odnosno, jednostavnije re\u010deno, isporu\u010dena energija je ona koli\u010dina energije koju tro\u0161ite i pla\u0107ate.<\/p>\n Isporu\u010dena energija ra\u010duna se za sustave grijanja, hla\u0111enja, pripreme potro\u0161ne tople vode, mehani\u010dke ventilacije i rasvjete<\/p>\n Isporu\u010dena energija ovisi o potrebnoj energiji<\/u> i u\u010dinkovitosti sustava<\/u>.<\/p>\n U\u010dinkovitost termotehni\u010dkog sustava <\/strong>jest omjer energije koju je sustav uspje\u0161no predao prostoru i energije koja je isporu\u010dena termotehni\u010dkom sustavu.<\/p>\n Potrebnu energiju <\/strong>mo\u017eemo promatrati kao neto-energiju koju trebamo da bismo zagrijali prostor, a isporu\u010denu energiju kao bruto-energiju koju moramo potro\u0161iti. Razlika izme\u0111u bruto i neto-energije nastaje zbog gubitaka.<\/p>\n Ako koristite dizalice topline, isporu\u010dena energija bit \u0107e manja od potrebne, za razliku od primjera s kotlom (plinski, uljni, drveni peleti…), \u0161to u stvarnosti zna\u010di da je dizalica topline u\u010dinkovitija bez obzira \u0161to koriste razli\u010dite energente.<\/p>\n Za pokretanja ure\u0111aja koje koristimo u procesu grijanja\/hla\u0111enja koristimo razli\u010dite vrste energije. Kako bi sve sveli na zajedni\u010dki nazivnik, ra\u010dunamo takozvanu primarnu energiju <\/strong>pomo\u0107u koje ispravljamo razlike u kori\u0161tenim energentima. Svaki energent ima svoj faktor primarne energije koji uzima u obzir energiju sadr\u017eanu u energentu, uklju\u010divo utro\u0161enu energiju za njegovo prikupljanje ili iskapanje, obradu, preradu i transport do korisnika.<\/p>\n\n
\n
\n
\n
![\"\"](\"https:\/\/mdh.hr\/wrp\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/SMJERNICE-slika.png\")
<\/a><\/p>\n