Kada spomenemo dimnjake, obično se prvo sjetimo ciglenih/kamenih dimnjaka na obiteljskim kućama. Dim izlazi na vrhu dimnjaka, a vatra gori u kaminu.

Danas je u gradovima  u najvećem broju slučajeva na dimnjak priključen plinski bojler koji služi za grijanje i pripremu tople vode  ili plinska akumulacijska peć

Kada se ugrađuju u novi objekt, uređaji za grijanje koji koriste plin, kruto ili neki drugi oblik goriva, potrebno je predvidjeti i odvod dimnih plinova. Projektom strojarskih instalacija predvidjet će se uređaji nove generacije. Sukladno tome, predvidjeti će se i adekvatni dimnjaci.

U slučaju da se ide u rekonstrukciju objekta te da se stari uređaji trebaju zamijeniti novim, potrebno je vrlo često izvršiti zamjenu dimnjaka, odnosno izvršiti njegovu „sanaciju“.

Princip rada

Stare uređaje koji se još koriste, a poznate kao „fasadni“ odnosno „atmosferski“ će biti potrebno zamijeniti u dogledno vrijeme. Stari uređaji su uzimali zrak za izgaranje iz prostora, a dimne plinove ispuštali kroz dimnjak na fasadu ili krov. Stare uređaje nije više dozvoljeno ugrađivati. U zadnjih nekoliko godina ugrađivani su i „turbo“ bojleri koji imaju i ventilator za dimne plinove.

Novi uređaji ili poznati kao „kondenzacijski“ uzimaju zrak za izgaranje izvan objekta, a dimne plinove ispuštaju kroz dimnjak na krovu. Ispuštanje dimnih plinova nije dozvoljeno na fasadu osim u specijalnim slučajevima. Kod novih uređaja potrebno je predvidjeti osim odvoda dimnih plinova i dovod zraka za izgaranje. Sličan način rada imaju i „turbo“ bojleri.

„Sanacija“ dimnjaka

Kada čujete izraz „sanacija“, često svašta pomislite, a jednostavno je potrebno popraviti dimnjak ako je neispravan ili ga prilagoditi novom bojleru.

Ako mijenjate bojler iz „fasadnog“ u „kondenzacijski“ potrebno je izvršiti „sanaciju“ dimnjaka.

Prvi korak u postupku „sanacije“ je pregled lokalnog dimnjačara koji će dati izvještaj o stanju dimnjaka i iz kojeg će biti vidljivo na koji način se može vršiti „sanacija“ dimnjaka.

U nekim slučajevima, biti će potrebno izraditi i projekt.

U slijedećih nekoliko primjera dane su pojednostavljene sheme dimnjaka koje Vam mogu dati  okvirnu sliku na koji način je moguće izvršiti „sanaciju“ dimnjaka uz napomenu da je prije svake sanacije potrebno tražiti izvještaj lokalnog dimnjačara o stanju dimnjaka i mogućnosti sanacije, te da ugrađena oprema mora biti atestirana, imati propisanu dokumentaciju i biti ugrađena od strane stručnog osoblja.

Mogućnost 1.

Postojeći dimnjak koristimo samo kao građevinsko okno kroz koji provlačimo dimovodne cijevi za dovod zraka bojleru i odvod dimnih plinova (slika 1) . Zavisno od vrste bojlera koji ugrađujemo mora se voditi računa o horizontalnoj udaljenosti od dimnjaka te samoj vertikalnoj visini dimnjaka. Atestirani dimovodi, zavisno od proizvođača dozvoljavaju horizontalnu udaljenost do 3 m`, te vertikalnu visinu  više od 12 m`.  Ako imamo druge parametre obavezno tražiti isporučioce proračun dimnjaka iz kojeg je vidljivo da zadovoljavaju zadane uvijete.

Slika 1 - Dovod zraka sa krova

Slika 2 - Dovod zraka iz okna

Mogučnost 2.

Postojeći dimnjak koristimo kao građevinsko okno kroz koju provlačimo dimovodnu cijev za odvod dimnih plinova. Samo građevinsko okno služi nam za dovod zraka za izgaranje ( Slika 2 ).

Mogućnost 3.

U slučaju da nismo u mogućnosti dovesti zrak za izgaranje kroz građevinsko okno ili kroz cijevi sa krova objekta, postoji i mogućnost dovođenja zraka odvojenim cijevima sa fasade objekta ( Slika 3 ).

Slika 3 - Dovod zraka sa fasade

Ostale mogućnosti

Osim ranije spomenutih mogućnosti, a zavisno od mjesta ugradnje bojlera, moguće je dimnjak povući i po fasadi, odnosno ako se nalazi u potkrovlju direktno kroz ravni/kosi krov ( Slika 5 ). Ako dimnjak ide po fasadi onda usis može bit sa krova objekta ili  sa strane (Slika 4 )

Slika 4 – Vođenje po fasadi

Slika 5 – Prodor kroz krov

Gornji primjeri dani su za slučajeve kada se “sanacija” vrši kroz ravne dimnjake krutim cijevima. U slučaju da dimnjak nije ravan, „sanacija“ se može vršiti i savitljivim fleksibilnim cijevima ( slika 6) . Potrebno je obratiti pažnju na način dovoda zraka za izgaranje.

Starije zgrade su najčešće izvedene na način da svaki stan ima svoj dimnjak, tako da je „sanacija“ moguća i bez utjecanja na ostale dimnjake u objekte.

Ako je na postojeći dimnjak spojene više bojlera onda je potrebno izvršiti zajedničku sanaciju spajanjem na jednu dimovodnu cijev ( Slika 7 ) ili sa dimnjačarem provjeriti neku drugu mogućnost.

Slika 6 – Sanacija fleksibilnom cijevi

Slika 7 – Više bojlera

Sve gore navedene mogućnosti sanacije  dane su uz prikaz pojednostavljeni shema dimnjaka. Točan izgled dimnjaka, dimovoda i ostalih dijelova ovisi o vrsti bojlera koji se ugrađuje, potrebne visine dimnjaka i mjesta ugradnje.

Obično proizvođači bojlera nude i atestirane dimnjake  za odabrani uređaj. Ako to nije moguće, dobavljač dimnjaka treba ispravnost odluke o odabiru potvrditi zadovoljavajućim proračunom

NAPOMEN:

• • • Prije bilo kakve odluke, zatražit izvještaj lokalnog dimnjačara o stanju dimnjaka.
    • Za montažu dimnjaka koristite usluge ovlaštenih izvođača.
    • Ugradite samo atestirane proizvode, odnosno opremu potvrđenu projektom.
    • Prije ponovnog puštanja u rad uređaja potrebno ishoditi atest dimnjačara